''To become happier is a fun process. It’s not like a grueling struggle. All you’re trying to do is find those things that make you happy to do them...The important thing is to recognize that your time has always been and will always be yours...''

27 Mar 2012

Novi projekat za bastu

U basti imam starog cerpica, pa cu probati izoblikovati neki detalj i pokusati kreirati nesto slicno,

Permaculture





Permakultura je metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode.

Samu riječ i principe osmislili su australci Bill Mollison i David Holmgren, šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Mnogi projekti uzgoja vlastite hrane koji su pokrenuti od permakulturista, spašavaju živote i ozelenjuju pustinje.

Permakultura je također i skup znanja o dizajniranju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom itd. Primjenom tih znanja možemo organizirati resurse kojima gospodarimo i stvarati uravnotežene i održive životne sredine.

Permakultura kopira modele iz prirode i upućuje na potrebu reorganiziranja sadašnjeg načina trošenja dobara našeg planeta.

Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazično znanje o promatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima.

Permakulturni dizajn izrađuje se na temelju načela - briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. Kao predlošci se koriste uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajući ih u međusobno podupiruće elemente koji zadovoljavaju naše potrebe bez da se narušava prirodni poredak.

Osnovna načela permakulture
Permakultura je na mnogočemu utemeljen holistički pristup sa mnogo mogućnosti primjene na sve aspekte života. U suštini svakog održivog dizajna i prakse nalazi se osnovni skup vrijednosti i etičkih principa, konstantnih bez obzira na situaciju, bez obzira kreiramo li sustave za primjenu na grad ili trgovinu, bez obzira na to stane li zemlja o kojoj brinemo u teglicu ili je to 2000 hektara šume.
Slika

Briga za Zemlju

poštovati zemlju
štititi bioraznolikost
cijeniti važnost drugih živih bića
uspostava ravnoteže
Briga za ljude

solidarnost i pomaganje
komuniciranje i umijeće slušanja
smislen rad i pravo na odmor
Pravedna raspodjela

odgovornost i pravda
ugoda, a ne pohlepa
životna održivost
Permakulturom nastojimo zadovoljiti neke od sljedećih uvjeta:
Permakulturnim dizajnom nastojimo stvoriti praktične sustave za život i proizvodnju
Sheme iz prirode koristimo za kreiranje održivih ljudskih prebivališta
Racionaliziramo i štedimo prirodne resurse
Svakom elementu osiguravamo više funkcija
Pri dizajniranju izrađujemo analizu tla, vode, zraka, resursa i organizacije
Svaku funkciju podupiremo sa više elemenata (raznolikost)
Svakim elementom potpomažemo druge elemente
Učinkovito planiramo energiju
Oblikujemo u humanim mjerilima i proporcijama



Cvijet permakulture

PERMAKULTURNA RJEŠENJA
Permakulturna rješenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog čovjeka sa zaštitom okoliša. U permakulturi čovjek i njegove radnje vraćaju se natrag u prirodno kruženje tvari, kao dio cikličkog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog trošenja energije. Permakultura spaja tradicionalna znanja sa suvremenim dostignućima i metodama.
Slika

Energija
Energija koja se danas najviše rabi je najčešće fosilnog podrijetla, a njezina primjena predstavlja velike ekološke probleme.
Zato je preporučljivo koristiti se energijom iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, sunca, biomase, plime i geotermalna energija.
Održivim dizajnom i projektiranjem mogu se ostvariti velike uštede energije. Neka od rasprostranjenih i dostupnih rješenja za kućanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjače i fotonaponske ćelije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin, korištenje drva za ogrijev, ugradnja učinkovitih peći s velikom termalnom masom i dr.
Voda
Vodna bogatstva su na udaru većine zagađivačkih sustava, jer prije ili kasnije sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova završe u podzemnim vodama, rijekama i morima.
Zbog naglih klimatskih promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugrožena vodocrpilišta i bunari.
Zbog svih navedenih razloga iznimno je važno znati kako održivo upravljati vodom, štediti vodu, graditi sustave za skupljanje kišnice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu, pročišćavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode pročišćavati biljnim pročišćivačima.

Tlo
Tlo je stanište ljudi, biljaka i životinja, a ujedno predstavlja glavni izvor hrane za njih. Tlo je kao filter oborinskim vodama i vodne zalihe ovise o kakvoći tla. Konvencionalna poljoprivreda s podupirućom agrobiokemijskom industrijom trajno degradiraju tla i pretvaraju plodne površine u beživotne pustinje.
Odgovor tom destruktivnom trendu su svi tipovi ekološke poljoprivrede i organske proizvodnje hrane. Primjenom permakulturnih i drugih organskih rješenja u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturalnim zahvatima ne uništavamo tlo i ne zagađujemo podzemne vode.

Zrak
Zrak je kao i drugi spomenuti elementi na udaru svih tipova zagađivača, a nužan je za nama poznati tip života na zemlji. Od zagađenog zraka se treba zaštiti, no svatko može utjecati na kvalitetu zraka u svom području, bar pozitivnim primjerom. Korištenjem bicikla, javnog prijevoza, električnih bicikala i mopeda, uporabom biodizelskog goriva i bioetanola, vožnjom učinkovitijih automobila, grupnim vožnjama i sadnjom stabala koja apsorbiraju ugljikov dioksid možemo bar malo popraviti ružne statistike onečišćenja zraka.
Graditeljstvo
Trećina otpada koji se nalazi na svjetskim deponijima zauzima građevinski otpad koji ostane od konvencionalnog graditeljstva. Osim što klasično graditeljstvo predstavlja veliki ekološki problem planetu, često su novoizgrađeni prostori nezdrave sredine prepune toksičnih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i zvučnog zagađenja. Investitori se rijetko pridržavaju kvalitativnih propisa i novi objekti nisu izolirani u skladu s ionako energetski nezadovoljavajućim standardima, tako da ti objekti troše za svoje zagrijavanje, hlađenje i održavanje goleme količine energije iz fosilnih goriva.

knjiga
Permakultura za početnike - Graham Burnett (PDF, 20 Mb)
http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/knji ... urnett.pdf

http://www.kneja.hr/modules/mastop_publ ... rmakultura