''To become happier is a fun process. It’s not like a grueling struggle. All you’re trying to do is find those things that make you happy to do them...The important thing is to recognize that your time has always been and will always be yours...''

27 Mar 2012

Garden project- 3

Thanks to http://www.runnerduck.com/veggie_hod.htm
  This is a neat basket to put your fresh picked veggies in. Once they are in the basket just turn the hose on them to rinse them off.

Here's what you'll need:
  • 1"X 6" cedar 3' long
  • 1/2" wire mesh 16"X 16"
  • 3/4" dowel
  • Carpenters Glue
  • Nails
  • Staples
Cut the ends 5 1/2"X 8".
Radius the two bottom corners using a 1 quart paint can as a guide.
Cut a 3/4"X 1" notch in each top corner.
Sand it smooth and remove the sharp edges by sanding.
Cut the Ends
Click on the picture for a larger image.

Cut the two sides 1"X 3/4"X 16". Cut the mesh 16"X 16". Cut the wires very close to the cross wires to eliminate sharp, pointy wires.
Bend one edge of the mesh 90 degrees 1/2" in from the edge.
Staple that 1/2" edge to the bottom of one of the sides as shown.
Attach edge to mesh

Align the side in one of the end notches and wrap the mesh around to mark your bend point for the other side. When you have this mark bend the mesh 90 degrees and staple to the other side piece.
Glue and nail one side to one end notch. Wrap and staple the mesh to the end and glue and nail the other side to the opposite notch.
Cut two pieces for the handle ends 1 1/2"X 12". Round one end.
Drill a 3/4" hole in the rounded end 3/4" down from the top.
Cut the 3/4" dowel to 17 1/2".
Glue and nail the handle ends flush to the end bottom and centered.
Put the dowel into the holes, glue and nail.
Veggie Hod

That's it, now go pick some veggies!

Novi projekat za bastu

U basti imam starog cerpica, pa cu probati izoblikovati neki detalj i pokusati kreirati nesto slicno,

Tabela kompatibilnih biljaka




kompatibilne biljkeAko ste ovog proljeća odlučili zasaditi vlastiti eko vrt, ova tabela kompatibilnih biljaka je za Vas.
http://www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/tabela-kompatibiljnih-biljaka/

Baš poput ljudi, neke biljke se slažu dobro, dok se druge "ne podnose".

Sadnjom biljaka u sklopu s njihovom kompatibilnošću možete poboljšati njihov rast, povećati urod i zaštititi biljke od nametnika.

Da bi dodatno zaštitili biljke, posadite ih na podignutim gredicama (više o njima ćete saznati u sljedećem broju Alternativa E-novina).



Tabela kompatibilnih biljaka


Povrće Kompatibilne biljke Biljke-antagonisti
Šparoge Rajčica, peršin i bosiljak  
Grah Krumpir, mrkva, krastavci, cvjetača, kupus, većina povrća i ljekovitih biljaka Luk, češnjak, gladiola, vlasac, cikla, kupus
Cikla Crveni luk, koraba Grah
Kupus (kupus, cvjetača, kelj, koraba, brokula) Aromatično bilje, krumpir, celer, kopar, kamilica, kadulja, metvica, ružmarin, cikla i luk Jagode, rajčica i grah
Mrkva Grašak, salata, vlasac, luk, poriluk, ružmarin, kadulja, rajčica Kopar
Celer Poriluk, rajčica, grah, cvjetača i kupus  
Vlasac Mrkva, rajčica Grašak, grah
Kukuruz Krumpir, grašak, grah, krastavac, tikva, tikvica  
Patlidžan Grah, krumpir
Poriluk Crveni luk, mrkva, celer  
Zelena salata Mrkva, rotkvice, jagode, krastavci, luk  
Luk i češnjak Cikla, jagoda, rajčica, zelena salata, poriluk, kamilica Grašak, grah
Peršin Rajčica, šparoge  
Grašak Mrkva, repa, rotkvice, krastavci, kukuruz, grah, većina povrća i začinskog bilja Luk, češnjak, gladiola, krumpir i vlasac
Krumpir Grah, kukuruz, kupus, hren, neven, patlidžan Bundeva, tikvica, krastavci, suncokret, rajčica, malina
Tikva Kukuruz Krumpir
Rotkvica Grašak, potočarka, salata, krastavci  
Soja Slaže se sa svim biljkama  
Špinat Jagode  
Tikvica Potočarka, kukuruz Krumpir
Jagode Grah, špinat, zelena salata, luk Kupus
Suncokret Krastavci Krumpir
Rajčica Vlasac, luk, peršin, šparoge, neven, potočarka, mrkva Koraba, krumpir, komorač, kupus, grašak
Repa grašak  
Paprika rajčica, geranij, petunija grah, kupus, kelj

"Svepovoljne" biljke


Za ove biljke se smatra da povoljno djeluju na sve ostale biljke blizu sebe. Zbog toga su ove biljke dobrodošle u svakom vrtu.

Svaka od njih pomaže biljkama na svoj način:
  • matičnjak - stvara povoljnu atmosferu za rast drugih biljaka i privlači pčele
  • majorana - pozitivno djeluje na okolne biljke
  • origano - pozitivno djeluje na okolne biljke
  • kopriva - štiti okolne biljke od nametnika i bolesti, poboljšava njihov rast
  • valerijana - poboljšava kvalitetu tla i štiti od bolesti
  • kamilica - poboljšava kvalitetu tla
  • maslačak - pomaže većini povrća, koristite ga u malim količinama


Ako želite da Vaše biljke budu snažne i zdrave, kod mješovite sadnje poštujte razmak između biljaka. Ostavite dovoljno mjesta - tako da biljke jedva dodiruju jedna drugu. To će omogućiti da kompatibilne biljke postanu pravi prijatelji!

Acina basta

 Od kada sam dosla u Erdevik Aleksandar Stankovic Aca http://zivotnaselu.blogspot.com/  mi je bio inspiracija, i on je novi na selu, ali godinu dana duze nego ja. Aca je napustio Beograd pre tri godine i vratio se na selo, pun ideja, entuzijazma i ljubavi prema zemlji i biljkama. Ne samo da je zaljubljenik u prirodu nego je i izuzetan umetnik i slikar http://mojagalerijaslika.blogspot.com/.

Pre par dana sam mu poslala cicoku , tu biljcicu otkrivenu prosle godine. Blagoja mi je dao par i od tih par vec par ljudi je posadilo i tako Bilova cicoka raste ne samo u Srbiji cak je i do Londona stigla. 

Ovo je prica iz baste preneta sa Acinog bloga. Aca zivi u Tobi.

 

PRIČE IZ BAŠTE: Od svega po malo... http://zivotnaselu.blogspot.com/

 Komšija Ištvan i njegov traktor. 
Zemlja opet nije ispala baš kako treba, ali šta je tu je...

Vuja i Žuta proveravaju kvalitet radova...
ni oni nešto nisu zadovoljni...;)
 ...od svega po malo
 Žuta je fascinirana narandžastom sadilicom
...sad bi ona to za čas izgrizla:-)
mali srebrni luk u kućici
 Visoke leje su konačno popunje povrćem za ranu potrošnju


 Ostatak crnog luka je zasađen pomoću malč folija. 
Nadam se da će se silni posao oko bušenja rupa isplatiti i da 
ove godine neće biti korova...

Rasad kupusa...po drugi put. Prvi put se zemlja
na površini skamenila posle jednog zalivanja. Sad ima dosta
peska...valjda će biti bolje...
Jedan jež nam je pravio društvo neko vreme..
 Bebina čičoka iz Erdevika je...
 ....dobila posebno mesto u ogradjenom i prostoru nasutom 
finijom zemljom iz bašte. Ostatak čičoke će poslužiti 
kao jestiva živa ograda...

Permaculture





Permakultura je metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode.

Samu riječ i principe osmislili su australci Bill Mollison i David Holmgren, šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Mnogi projekti uzgoja vlastite hrane koji su pokrenuti od permakulturista, spašavaju živote i ozelenjuju pustinje.

Permakultura je također i skup znanja o dizajniranju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom itd. Primjenom tih znanja možemo organizirati resurse kojima gospodarimo i stvarati uravnotežene i održive životne sredine.

Permakultura kopira modele iz prirode i upućuje na potrebu reorganiziranja sadašnjeg načina trošenja dobara našeg planeta.

Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazično znanje o promatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima.

Permakulturni dizajn izrađuje se na temelju načela - briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. Kao predlošci se koriste uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajući ih u međusobno podupiruće elemente koji zadovoljavaju naše potrebe bez da se narušava prirodni poredak.

Osnovna načela permakulture
Permakultura je na mnogočemu utemeljen holistički pristup sa mnogo mogućnosti primjene na sve aspekte života. U suštini svakog održivog dizajna i prakse nalazi se osnovni skup vrijednosti i etičkih principa, konstantnih bez obzira na situaciju, bez obzira kreiramo li sustave za primjenu na grad ili trgovinu, bez obzira na to stane li zemlja o kojoj brinemo u teglicu ili je to 2000 hektara šume.
Slika

Briga za Zemlju

poštovati zemlju
štititi bioraznolikost
cijeniti važnost drugih živih bića
uspostava ravnoteže
Briga za ljude

solidarnost i pomaganje
komuniciranje i umijeće slušanja
smislen rad i pravo na odmor
Pravedna raspodjela

odgovornost i pravda
ugoda, a ne pohlepa
životna održivost
Permakulturom nastojimo zadovoljiti neke od sljedećih uvjeta:
Permakulturnim dizajnom nastojimo stvoriti praktične sustave za život i proizvodnju
Sheme iz prirode koristimo za kreiranje održivih ljudskih prebivališta
Racionaliziramo i štedimo prirodne resurse
Svakom elementu osiguravamo više funkcija
Pri dizajniranju izrađujemo analizu tla, vode, zraka, resursa i organizacije
Svaku funkciju podupiremo sa više elemenata (raznolikost)
Svakim elementom potpomažemo druge elemente
Učinkovito planiramo energiju
Oblikujemo u humanim mjerilima i proporcijama



Cvijet permakulture

PERMAKULTURNA RJEŠENJA
Permakulturna rješenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog čovjeka sa zaštitom okoliša. U permakulturi čovjek i njegove radnje vraćaju se natrag u prirodno kruženje tvari, kao dio cikličkog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog trošenja energije. Permakultura spaja tradicionalna znanja sa suvremenim dostignućima i metodama.
Slika

Energija
Energija koja se danas najviše rabi je najčešće fosilnog podrijetla, a njezina primjena predstavlja velike ekološke probleme.
Zato je preporučljivo koristiti se energijom iz obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, sunca, biomase, plime i geotermalna energija.
Održivim dizajnom i projektiranjem mogu se ostvariti velike uštede energije. Neka od rasprostranjenih i dostupnih rješenja za kućanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjače i fotonaponske ćelije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin, korištenje drva za ogrijev, ugradnja učinkovitih peći s velikom termalnom masom i dr.
Voda
Vodna bogatstva su na udaru većine zagađivačkih sustava, jer prije ili kasnije sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova završe u podzemnim vodama, rijekama i morima.
Zbog naglih klimatskih promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugrožena vodocrpilišta i bunari.
Zbog svih navedenih razloga iznimno je važno znati kako održivo upravljati vodom, štediti vodu, graditi sustave za skupljanje kišnice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu, pročišćavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode pročišćavati biljnim pročišćivačima.

Tlo
Tlo je stanište ljudi, biljaka i životinja, a ujedno predstavlja glavni izvor hrane za njih. Tlo je kao filter oborinskim vodama i vodne zalihe ovise o kakvoći tla. Konvencionalna poljoprivreda s podupirućom agrobiokemijskom industrijom trajno degradiraju tla i pretvaraju plodne površine u beživotne pustinje.
Odgovor tom destruktivnom trendu su svi tipovi ekološke poljoprivrede i organske proizvodnje hrane. Primjenom permakulturnih i drugih organskih rješenja u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturalnim zahvatima ne uništavamo tlo i ne zagađujemo podzemne vode.

Zrak
Zrak je kao i drugi spomenuti elementi na udaru svih tipova zagađivača, a nužan je za nama poznati tip života na zemlji. Od zagađenog zraka se treba zaštiti, no svatko može utjecati na kvalitetu zraka u svom području, bar pozitivnim primjerom. Korištenjem bicikla, javnog prijevoza, električnih bicikala i mopeda, uporabom biodizelskog goriva i bioetanola, vožnjom učinkovitijih automobila, grupnim vožnjama i sadnjom stabala koja apsorbiraju ugljikov dioksid možemo bar malo popraviti ružne statistike onečišćenja zraka.
Graditeljstvo
Trećina otpada koji se nalazi na svjetskim deponijima zauzima građevinski otpad koji ostane od konvencionalnog graditeljstva. Osim što klasično graditeljstvo predstavlja veliki ekološki problem planetu, često su novoizgrađeni prostori nezdrave sredine prepune toksičnih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i zvučnog zagađenja. Investitori se rijetko pridržavaju kvalitativnih propisa i novi objekti nisu izolirani u skladu s ionako energetski nezadovoljavajućim standardima, tako da ti objekti troše za svoje zagrijavanje, hlađenje i održavanje goleme količine energije iz fosilnih goriva.

knjiga
Permakultura za početnike - Graham Burnett (PDF, 20 Mb)
http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/knji ... urnett.pdf

http://www.kneja.hr/modules/mastop_publ ... rmakultura