''To become happier is a fun process. It’s not like a grueling struggle. All you’re trying to do is find those things that make you happy to do them...The important thing is to recognize that your time has always been and will always be yours...''

27 Feb 2011

Boro, Alex, Daniel, i momci iz Erdevika - u lokalnom kaficu


U Erdeviku postoji samo par mesta okupljanja za mlade, par kafica u koje dolazi i omladina iz susednih sela Ljube, Bingule i Divosa.
Petkom i subotom cesto imaju gostovanje muzicara .. nema mnogo izbora za mlade u Erdeviku zato se mnogi odlucuju za Sid ili Sremsku Mitrovicu.... Sid i Mitrovica su udaljeni oko 20 km od Erdevika i samo par autobusa dnevno saobracaju na tim relacijama...Nekoliko Taxi privatnih firmi takodje radi ....
U Erdeviku ne postoji srednja skola i vecina omladine pri zavrsetku Osnovne skole putuje u Sid i Mitrovicu ......

Boro Plemic



Boro od mog brata sin je vec sa nama vise od mesec dana...

Nasa mala kucica

Alex i Daniel u Erdeviku


26 Feb 2011

Erdevik zimi

Trece jezero u Erdeviku


Daniel je ogulio krompire i napravio pomfrit



Jezero u Erdeviku, minus 10


Ulica Zivojina Misica

Sve pod snegom.....

25 Feb 2011

Ziva ograda od Vrbe


Alexander radi, retka prilika da tako nesto snimim u Erdeviku,
a u pozadini vidi se zid od komsije koji on nikako da popravi.
Jednstavno on ne mora da glada u taj zid i nije zainteresovan .. zid nije samo ruzan nego je i opasan ne samo zbog otpadanja maltera nego zbog i krova sa kojeg su poceli otpadati biber crepovi. Takodje nema oluka tako imamo poplavu u basti svaki put kad kisa padne...

Na Youtube sam pronasla zive zidove napravljene od vrbe i pocela razmisljati da na taj nacin da se zastitim od ovog komsijkog odvratnog zida ....
evo ovdje je link:




http://www.youtube.com/watch?v=YFzbMGzSDK8


Squere foot system - sadnja baste





1 foot = 30.48 centimetres

Nedavno sasvim slucajno sam naisla na web http://zivotnaselu.blogspot.com/2010/05/basta-kukuruz-posle-sredjivanja-i-gazda.html (Aleksandar Stankovic) i nasla fotografije Aleksandrove baste u sistemu Squere foot system gardening.

U medjuvremenu sam istrazila taj sistem koji je jako interesantan i kojeg je razvio inženjer, Mel Bartolomej, razmisljajuci zašto saditi više sjemena da raste i proizvoditi više biljaka nego što je potrebno, zasto trošiti vreme pleveci prevelike bastu i proizvoditi vise nego sto nam treba. Mala količina, ali dovoljno doista!

Unutar svakog kvadrata, postaditi 1, 2, 3, 8, 9 ili 16 biljaka jedne sorte. Razmak ovisi o biljci.Može samo biljka npr. jedan brokuli biljka po kvadratnom foot, ali može se zasaditi četiri blitve ili 16 rotkvica biljke.
Sadnja je jednostavna i laka jer se sve moze dohvatiti lako i takodje ciscenje od korova je mnogo lakse kao je basta organizovana na ovaj nacin.

Sta je dobro u ovoj vrtsi sadnje je da se mogu kombinovati razne biljke koje prirodno unistavaju insekate i štetočine se moru iskoreniti. npr..Sadnja koprive u sredini kvadrata moze mnogo insekte da unisti.

Bertolmej takodje predlaze da se u zemlju sa djubrivom ubace par soljica kreca koji nece skoditi biljci ali ce razne stetocine ostraniti.

http://www.youtube.com/watch?v=N5Lu-7FIj_g video

http://www.youtube.com/watch?v=7g8kCfYVHeM&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=QSy-ftRAy9o&feature=related

Da bi se izbegao napad vasi i ostalih nezeljenih gostiju na povrcu pri sadnji paradajiza,paprike....i sl.
treba posaditi po jedan struk bosiljka izmedju svake sadnice povrca.Verujte mi,na taj nacin necete imati potrebu za hemijom.

24 Feb 2011

Stvari u koje verujem nisu me izneverile, ljudi ponekad jesu - Andrej Tišma

Nedavan intervju sa Andrej Tisma objavljen u Dnevniku... tako bi volela da sto vise ljudi razmislja kao Andrej...


Na poligonu borbe za ljudske duše

Veruje da ako je čovek prožet duhom i sve posmatra kroz duhovnu prizmu, onda se i fizička ljubav doživljava kao nešto uzvišeno. Po njemu, duh u svakom stvaranju prethodi materiji,

obliku, pa i u umetnosti kroz nadahnuće. "Telesna lepota se vidi kao odraz duhovne lepote i harmonije, koja postoji u nekom idealnom svetu. Kako kaže jedan istočnjački mudrac, sa kojim sam imao sreće pre dvadesetak godina da se dopisujem: za čoveka koji ima duboko osećanje svetosti sve izgleda sveto, i za njega nema ničega što nije sveto pod suncem", govori nam Andrej Tišma, dok pričamo o umetnosti, religiji i ljubavi koja nije u Svetom pismu i lepim veštinama. Pre nego smo raskopčali divan, pitali smo ga kako da ga potpišemo, kao umetnika, pisca, pesnika, kritičara, aktivistu, performera…?
- Skoro sve ste nabrojali, osim što treba dodati ili naglasiti da sam internet umetnik, video umetnik i muzičar, teoretičar veb-arta, kustos, i član redakcije onlajn “Artmagazina”.
Nedavno ste dobili nagradu "Porodica bistrih potoka", imaju li gladni građani Srbije motiv da se bave ekologijom, ili je siromaštvo idealna amnestija?
- Gledanje u sunce, sangejzing, koje ima sve više sledbenika, jeste spona koja spaja gladne i ekologe, jer će gladne nahraniti, a ekolozima potvrditi veru u neiscrpne i čiste izvore energije čije korišćenje ne zagađuje prirodu. „Porodica“ je uspela prvih deset godina postojanja da opstane bez upotrebe novca, što je dokaz da se može biti srećan i dobiti sve što je potrebno usred prirode. Oni nude lek za našu bolesnu civilizaciju otklanjajući dubinske uzroke, a ne površinske posledice.
Da li ste se nekada upoznali osobu s društvene margine koja je prepoznala vaše širenje pozitivne energije i ugradila poneku ciglu u vašu "Kulu anđela"?
- Ljudi sa margine su senzibilniji za iskrene i životne stvari u umetnosti, kojima sam uvek težio da se bavim. Formalna istraživanja i dokazivanja pojedinih teorija kroz umetničku praksu zabava su za intelektualnu elitu, odnosno za mentalne bildere.
Nju niste slučajno postavili na mestu nekadašnje Jermenske crkve...?
- Želeo sam neposredno da ukažem na to da se fizičke građevine mogu uništiti, ali duhovne nikada. Stoga sam se upustio u gradnju te duhovne tvorevine, kule dobrih želja i lepih iskustava u životu, mom i drugih, i osećam da ta kula i dalje čvrsto stoji i zrači, i što je najvažnije nedodirljiva je, pa dakle i neuništiva. Može se samo doživeti čulom za ljubav i dobrotu. To čulo bi trebalo da razvijamo što više.
Godina knjige i reči nije nas opismenila, dekada Roma nije popravila njihov položaj... Ima li smisla ta institucionalizacija vremena?
- Te parole za jednu ili više sezona, kao nekada zacrtane socijalističke petoljetke, ne mogu promeniti ništa, potrebno je pre svega dobro porodično vaspitanje, dozvoliti da se porodica oformi i funkcioniše na normalan način, da se stekne kućno vaspitanje i poštovanje prema bližnjima. To je osnova svake kulture. U ovom svetu brze hrane, brzog seksa i brzog bogaćenja to naravno ne može da se ostvari.
Kako doživljavate svojervstan paradoks: bez spektakla je nemoguće efikasno se boriti protiv kulture spektakla?
- Klin se klinom izbija. Da bi uopšte obratili pažnju na tebe danas moraš da praviš spektakl, jer ljudi su sve više autistični, ili poluautistični. E sad, kada si taj spektakl zamesio onda tu ubacuješ one svoje subverzivne ideje koje inače niko ne bi ni primetio. Spektakl nudi lažne vrednosti, lažnu sreću, zadovoljstvo, to je naduvani šareni balon koji je u stvari prazan, i samo treba prineti čiodu i sve ubrzo dolazi na svoju realnu meru.
Najštetniji izdanak tog društva je...?
- Ne znam odakle pre da počnem: od televizije sa gotovo režiranim vestima, zaglupljujućih i lažnih reklama, atraktivno dizajniranih ali uglavnom otrovnih prehrambenih proizvoda, izazvanih epidemija i kontravakcina, poigravanja sa klimatskim promenama, do sveprisutnog i beskrajnog rata protiv terorizma.
Opišite nam odnos građanskog stanja svesti i savesti u današnjoj Srbiji?
- Pošto živimo u globalnom selu zahvaljujući televiziji i internetu to stanje je posvuda slično. Forsira se ono: uzmi od života što više, gazi preko drugih do svoga cilja, cilj opravdava sredstva. Ti principi se usađuju mladima još od ranih dana, taj duh takmičenja gde su dozvoljeni i fauli i obmane. To se onda prenosi i na društvene odnose, institucije, vlast. Običan mali čovek je tu uvek žrtva.
Kada bi Srbija imala "art pečat", kako bi izgledao ?
- Dosta su se Srbijom poslednjih decenija bavili razni uticajni svetski moćnici, prekrajali je i dokrajali, i čini mi se da joj još nisu sasvim odredili meru, pa ne bih i ja tome još nešto da dodajem. Žao mi je ove bogate zemlje i pametnog naroda. Ali verujem da će izdržati.
Vaše poruke nagone na angažman, može li on pronaći svoj put bez kritične mase koja se s njim identifikovala?
- Na angažman nagoni situacija. Voleo bih najviše da sve bude idealno, život miran, ljudi zadovoljni i raspoloženi. Tada ne bih stvarao umetnost. Možda bih se bavio dizajnom parkova, dečjih igrališta, omladinskih klubova. Da taj život ljudima još ulepšam.
Moja angažovana umetnost ima za cilj da ljude probudi iz letargije, koja opet nije slučajna, nego se planirano implantira u društvo, a umetnost iako ne može da menja svet, može da menja svest, i tu je taj poligon borbe za ljudske duše. Najčešće je potreban šok da bi se neko trgao, otreznio, rasanio.
Pitam, jer mislim da ste sjajan general, ali bez trupa...?
- Zadovoljan sam krugom svojih poštovalaca, imam ih više u drugim zemljama nego ovde, dobijam stalno pozive na učešće u raznim projektima, izložbama, diskusijama, simpozijumima, festivalima. Spremam nekoliko samostalnih izložbi po pozivu. Sve to danas ide brže preko Interneta, i ja priznajem gotovo sam se preselio tamo. Provodim oko osam sati dnevno na Internetu i to me u potpunosti ispunjava. Kako reče jedan beogradski kritičar o meni, ja kao virtuelni nomad sedeći u svojoj sobi krstarim i komuniciram sa celim svetom. I obrnuto, čitav svet se sliva kroz monitor u moje polje umetničke percepcije. Tako i nastaju moji radovi, u toj interakciji. Sve te hiljade posetilaca mojih sajtova su “potencijalne trupe”.
Da li ste se ikada osetili naivnim, možda prevarenim na konto ličnog idealizma?
- Stvari u koje verujem nisu me izneverile, ljudi ponekad jesu. Ali razočaranje u ljude nije ništa neobično. To je samo odraz ljudske nesavršenosti sa kojom treba računati.
Postoji li nevidljiva granica naivnosti preko koje umetnost ne sme da pređe, ili je i to dozvoljeno zarad istinske lepote?
- Ja sam veliki ljubitelj naivne umetnosti, čak sam se jedno vreme, nakon završene slikarske akademije, trudio da slikam na taj način, da odbacim sve ono što sam naučio u visokoj školi. Bila mi je potrebna ta sirovost, neposrednost i iskrenost. Onda sam prešao na fotografiju koja sadrži tu neposrednost i magiju na ivici realnog i irealnog, a deluje uvek ubedljivije nego naslikano.
Stičem utisak da je naš narod žedan suza, onih koje okrepljuju, te da se plače "po službenoj dužnosti"...?
- “Suze i kiša” kakao je pevao Demis Rusos, ili “Dok suze teku” veliki hit Stounsa, suze su uvek efektne i delotvorne, izazivaju primarne emocije. Ali kažu da je smeh jako zdrav, treba se bar dvadeset minuta dnevno smejati. Svaki mišić se pokreće i organizam se pročišćava. Ali sve ređe nam puštaju reprize Čaplina, Čkalje i Nadrealista.
Opišite nam poslednji lep san, ukoliko nije previše ličan?
- Bilo je nešto u vezi sa našom mačkom, kako je mazim. Inače sanjam lepe snove i u boji, ali ih čim ustanem zaboravim.

Igor Mihaljević

preneto sa http://www.dnevnik.rs/sr-lat/node/22453


Stvari u koje verujem nisu me izneverile, ljudi ponekad jesu - Andrej Tišma

Sirak – sorghum vulgare



Sirak – sorghum vulgare


Nocas je sneg opet padao i jutros sam cistila sneg ispred kuce. Imala sam neku staru metlu koju mi je je baba Radmila jos letos poklonila i koja je bila u jadnom stanju. Bas kada sam razmisljala o biljci od koje se pravi metla , i kada sam upotrebila svu vizualizaciju u svojoj glavi gde da je posadim i kada sam napravila par metli naravno u glavi ... metlu nam je doneo Blagoje koji nije carobnjak niti ''verovatno'' zna da cita misli ali njegova prakticnost i sposobnost spoznaje je neverovatna ... Toliko toga nam je pomogao ne samo on nego i njegova porodica i toliko smo zahvalni i sretni da ih poznajemo kao ljude i porodicu jer us izuzetni u svakom pogledu ...


Metla koju sam dobila jutros

Saznala sam od Blagoja ime biljke i kako da pokupim seme sa metle i naravno gde da ga posadim. Sije se u 4tom mesecu i naraste do 2 metra, i najlepsa je u jesen kad metlice procvetaju i kada pozute. Videla sam tu biljku kod komsije proslog leta i ne samo da ima upotrebu za izradu cetki i metli ima i dekorativnu ulogu u basti. Izgleda graciozno....

Čičoka - Helianthus tuberosus

Blagojeva Čičoka

POVRĆE ZA DIJABETIČARE

Čičoka je biljka koju sve češće viđamo na pijaci. U pitanju je veoma kvalitetno povrće lekovitih svojstava i visoke hranljive vrednosti. Inulin, osnovni sastojak ugljenih hidrata kojima je bogata, veoma je važan u ishrani dijabetičara, deluje na žuč i pankreas, smanjuje krvni pritisak, šećer u krvi i poboljšava izlučivanje mokraće
Blagojeva Čičoka




Pri dolazku u Erdevik susrela sam se sa meni do tada nepoznatom biljkom Čičoka ili bolje receno korenom te biljke koji Blagoja Apelic uzgaja u svojoj basti.

Jutros Blagoja i ja smo razgovarali o toj neobicnoj biljci koja je bila siroko rasprostranjena i upotrebljivana na teritoriji americkog kontinetna, ali koja je pala u zaborav verovatno zbog krompira koji je zamenio tu biljku u siroj upotrebi. ''Cak je i neki i zovu stoletni, beli ili slatki krompir'' dodao je Blagoja.

Prije par dana Blagoja je cak napravio i dzem koji ima specifican ukus, nije sladak ali je neobican i ta neobicnost ga cini interesantim jer se razlikuje od mnogih dzemova koji se tradicionalno prave u ovim krajevima.

Sveza biljka je neprobavljiva i razlaze se u debelom crevu, sadrzi inulin koji je vrsta polisaharida i u sebi sadrzi fruktozu koja se razlaze u debelom crevu unistavajuci bakterije npr, Salmonelu, Candidu, E Coli, sprecava razne crevne infekcije, proizvodi vitamine B vrste i jaca imunitet. Neki tvde da moze da pomogne u sprecavanju raka debelog creva.

Svima nam je poznato da prilikom upotreba antibiotika unistimo ''dobru'' crevnu floru i faunu , a Blagoja je naglasio da INULIN moze da revitalizira tu floru i faunu i dovede je u normalu. Takodje postoji tvrdnja da razgradnjom inulina ne dolazi do porasta visine šećera i inzulina u krvi, sto je cini dobrom za dijabetičare.

Neverovatno je da biljaka koja slobodno raste ponekad u nasim bastama ili pokraj reka ima toliko lekovitih sposobnosti i da nije u sirokoj upotrebi.



Vise informacija





100 g svježeg jeruzalemske artičoke gomolja
uključuju:

Energetska vrijednost30 kcal / 126 kJ
Vode70-80 g
Protein2-9 g
Ugljikohidrati15-25 g
Mast0,5 g
Inulin7 - 16g
Ukupno dijetalna vlakna12 - 22g
Minerali
Natrij Na5-18 mg
Kalcij Ca189 mg
Magnezij Mg30-75 mg
Kalij K400-800 mg
Željezo5-18 mg
Bakar5 mg
Mangan8 mg
Selen<0,1 mg
Cink1 mg
Silica35 mg
Fosfor80 mg
Sumpor?
Vitamini
A2 mg
B10,2 mg
B20,07 mg
B6?
C1-4 mg
D?
Beta-karoten0,1 mg
Biotina?
Nikotinska kiselina (niacin)1,3 - 1,8 mg


Ovaj prehrambene informacije služe kao vodič. Imajte na umu da točan sadržaj ovih sastojaka o mnogim čimbenicima (sorte, lokacije, vremenskim uvjetima) i mogu varirati prilično jak.



RECEPTI
Salata od čičoke

Sastojci
200 g krtola čičoke
4 kašike kisele pavlake
2 kašike limunovog soka
kašika maslinovog ulja
kašika sitno seckanog vlašca

Priprema
Oprane i oljuštene krtole izrendati na tanka rezanca. Sitno seckani vlašac posuti po rezancima i sve preliti mešavinom od umućene pavlake, ulja i limunovog soka.

Čorba od čičoke

Sastojci
4 krtole čičoke
2 šargarepe
koren peršuna sa listom
150 g kuvanog krompira
kašika bezglutenskog brašna
3 kašike maslaca
2 dl pavlake
so

Priprema
Šargarepu i peršun oprati, iseckati na tanke kolutove i pržiti na maslacu dok ne porumene, dodati brašno i litar posoljene vode. U međuvremenu čičoku oprati, tanko oljuštiti i iseći na kockice. U ključalu vodu dodati čičoku, a kada omekša, dodati i krompir isečen na kocke. Gotovu čorbu začiniti pavlakom i seckanim lišćem peršuna.

Aromatična kaša od čičoke

Sastojci
kilogram krtola čičoke
100 g kokosovog brašna
kašika maslaca
malo mlevenog kima
so
mleveni biber
malo cimeta

Priprema
Čičoku oprati, tanko oljuštiti i iseći na krupne delove, pa staviti da se kuvaju u posoljenoj ključaloj vodi. U međuvremenu na otopljenom maslacu propržiti kokosovo brašno da se dobije zlatnožuta boja. Skuvanim i izgnječenim krtolama dodati začine, isprženi kokos i malo maslaca.

Pekmez od čičoke

Sastojci
3 kg krtola čičoke
limun

Priprema
Oprane krtole očistiti i izrendati, dodati oceđeni sok od jednog limuna i dva decilitra vode. Kuvati 30 minuta na umerenoj temperaturi da se masa ujednači. Mešati da ne zagori, povremeno doliti tople vode. Posle 30 minuta temperaturu smanjiti i kuvati još desetak minuta jer će inulin početi da se razgrađuje, a pekmez će biti sve slađi. Pekmez sipati u čiste manje tegle,
hermetički zatvoriti i utopliti. Pekmez se koristi za namaz ili kao dodatak za slađenje raznih jela.